Žuljevi na nogama od obuće: Šta ti mesto žulja govori?

zulj-na-peti-hidrokoloidni-flaster

Žulj od obuće zaraste sam za nekoliko dana, ako ga ne cepaš, pokriješ ga i odmoriš nogu od cipele koja ga je napravila. Zanimljivije je zašto je iskočio baš tu gde jeste. Mesto žulja skoro uvek odaje šta s obućom nije u redu, a dok to ne rešiš, sledeći stiže već posle prve duže šetnje u istoj obući. Ili naprosto uradiš grešku koju sam ja uradio pre 10ak dana, odem kao brzinski do prodavnice, samo obujem patike i za tih 10 minuta šetanja tamo vamo, već isti dan dobijem žulj, ali to je priča za sebe.

Kako nastaje žulj od obuće?

Obuća koja trlja vuče kožu na istu stranu, korak za korakom. U nekom trenutku gornji sloj kože popusti i odvoji se od donjeg, a prostor između njih se napuni bistrom tečnošću. Tako nastaje vodeni žulj. Kad od trenja pukne i neki sitan krvni sud, tečnost potamni i dobiješ krvavi žulj.

Što obuća jače pritiska, to je potrebno manje koraka. Nove, tesne cipele umeju da naprave žulj za jedno popodne na svadbi, a udobne patike tek posle cele subote po gradu.

Stopalo je tu u nezgodnom položaju. Koža na tabanu i peti je debela i čvrsto srasla sa onim što je ispod, pa ne može da se pomeri zajedno sa obućom, i trenje ostaje zarobljeno u njoj. Znoj situaciju samo pogoršava, jer vlažna koža trlja jače od suve. Knapik i saradnici su 1995. sabrali vojna istraživanja o žuljevima i izdvojili još dva faktora koji podižu rizik, dugo hodanje i nošenje tereta. U svakodnevici to znači duga smena, kese iz prodavnice ili dete u naručju.

Mesto žulja pokazuje šta ne valja sa obućom:

Obično se krivi obuća u celini, a problem je najčešće jedan: dužina, širina ili noga koja klizi. Koji je od ta tri, pokazuje mesto gde je žulj izašao. Da se ne radi o retkoj grešci, pokazuje pregled istraživanja Buldta i Menza iz 2018. godine. Po njemu 63 do 72 odsto ljudi nosi obuću koja ne odgovara njihovom stopalu po dužini ili širini, a takva obuća ide ruku pod ruku sa bolom u stopalu, kurjim okom i zadebljanjima na koži.

1. Žulj na peti znači da peta klizi u obući

Pri svakom koraku peta se malo podigne. Ako je obuća za nijansu veća ili joj je zadnji deo tvrd, peta klizi gore-dole po ivici i za sat-dva dobiješ klasičan žulj od novih cipela i balerinki. Kod patika to često reši čvršće vezivanje preko poslednje dve rupice. Cipelama bez pertli može da pomogne jastučić za petu, a ako ni on ne pomogne, broj je prosto veći nego što ti treba.

2. Žulj na malom prstu ili na palcu znači da je obuća preuska

Dužina je u redu, ali prednji deo stiska prste sa strane, bilo zato što je uzak, bilo zato što se sužava u špic. Vraća li se žulj uporno na unutrašnju stranu palca, pogledaj da li ti palac već ne skreće ka ostalim prstima. Tome smo posvetili ceo tekst o čukljevima.

3. Žulj na vrhu prstiju znači da je obuća kratka ili da noga klizi napred

Broj je mali, ili stopalo pri svakom koraku sklizne napred i prsti udare u vrh. Ovo drugo najbolje poznaju oni koji su se spuštali nizbrdo u patikama ili igrali celu noć u štiklama.

4. Žulj na tabanu znači da se stopalo pomera po gazištu

Obuća tu retko steže. Stopalo se šeta po gazištu napred-nazad, obično zato što je obuća velika ili je noga mokra. Kad žulj na tabanu iskoči posle cele smene ili duge šetnje, prvo pogledaj čarape, pa tek onda obuću.

5. Žulj između prstiju znači da su prsti stisnuti i vlažni

Prsti se trljaju jedan o drugi kad im je napred tesno, a vlaga to ubrzava. Dugoročno pomaže šira obuća. Do tada je dovoljan i tanak komadić gaze između prstiju.

mesto-zulja-sta-govori-o-obuci

Da li treba probušiti žulj? Ako ne možeš da se suzdršiš, bar uradi sledeće:

Mali žulj koji ne boli ostavi na miru. Koža preko njega je sterilna i leži tačno gde treba, pa je bolja zaštita od bilo kog flastera.

Kod velikog, nategnutog žulja koji boli pri svakom koraku saveti se razilaze. Jedni kažu nikako ne bušiti, drugi da se slobodno otvori. Knapik u svom pregledu opisuje treći put, iz kliničkog iskustva: žulj se isprazni, a koža preko njega se ostavi na mestu. Tako najmanje boli, a verovatno je i manja šansa za infekciju. Velika studija ovo nije proverila, ali tako se radi u praksi:

  1. operi ruke i žulj sapunom,
  2. iglu obriši alkoholom,
  3. probodi žulj sa strane, uz samu ivicu, na jednom ili dva mesta,
  4. gazom nežno istisni tečnost,
  5. kožu ne skidaj, samo je pokrij flasterom.

Krvavi žulj se ne buši, dovoljno je da ga zaštitiš od pritiska. Imaš li šećernu bolest ili slabije osećaš stopala, ne buši nijedan žulj sama, već ga pokaži lekaru.

Šta da uradiš da žulj brže zaraste?

Ćelije ispod žulja se bacaju na posao zarastanja i sređivanja već posle šest sati, a novi slojevi kože su gotovi za dva do pet dana. Koža to odradi i bez tvoje pomoći. Tebi ostaje da joj ne smetaš.

Ako je žulj pukao ili si ga ispraznila, ostatak kože pusti da stoji. Preko njega ide hidrokoloidni flaster, onaj deblji i mekan što se u apoteci i dm-u prodaje baš kao flaster za žuljeve. Knapik navodi da takav flaster na otvorenom žulju ublažava bol i omogućava da nastaviš da hodaš kad moraš. Drži ga dok ne počne sam da se odvaja, obično nekoliko dana, i nemoj da ga odlepljuješ svako jutro da vidiš šta je ispod.

Cipelu koja je napravila žulj ostavi u ormanu dok se koža ne zatvori, kad god imaš izbor.

Antibiotska mast ne ubrzava zarastanje žulja…

Istraživanja nisu pokazala da antibiotik, ni u masti ni u tableti, ubrzava zarastanje žulja. Čist žulj koji je pokriven i zaštićen zaraste bez ičije pomoći. Gentamicin i slične masti dolaze na red tek kad se pojave znaci infekcije, i tada ih prepisuje lekar. Mazati ih za svaki slučaj nema svrhe.

Beli luk na koži može da izazove opekotinu, zato ga ne stavljaj na žulj!

Kad se na internetu traži lek za žuljeve, iskaču beli luk, sirće, soda, a ponegde i pasta za zube. Sa belim lukom treba biti oprezan. Lekari su opisali više slučajeva hemijskih opekotina od belog luka stavljenog na kožu, najčešće drugog stepena, a ponekad i sa oštećenjem tkiva koje dugo zarasta. Na otvorenom žulju, gde zaštitne kože više nema, rizik je još veći.

Za sirće i sodu ne postoje istraživanja ni u jednom smeru. Jedino što je sigurno jeste da sirće na otvorenoj rani peče. Sapun, voda i čist flaster su dosadniji izbor, ali rade.

Kada žulj treba da pogleda lekar?

Žulj se retko inficira, ali kad se to desi, nema čekanja. Javi se lekaru ako primetiš:

  • crvenilo koje se širi oko žulja,
  • gnoj, odnosno žućkastu ili zelenkastu tečnost umesto bistre,
  • toplotu i bol koji posle drugog dana jačaju umesto da slabe,
  • crvenu prugu koja se penje uz nogu,
  • povišenu temperaturu.

Za šećernu bolest pravila su stroža. Kod dijabetesa i sitna rana na stopalu može da preraste u ozbiljan problem, a često se ni ne oseti na vreme, pa svaki žulj ili ogrebotinu na stopalu treba pokazati lekaru, bez čekanja na znake infekcije.

Tvrdi žulj nije isto što i vodeni žulj ni kurje oko!

Tvrdi žulj je koža koja se zadebljala posle dugog pritiska ili trenja na istom mestu. Tečnosti u njemu nema i obično ne boli, jer je to zapravo način na koji se koža brani. Najčešće se viđa na peti, na tabanu ispod prstiju i sa spoljne strane malog prsta.

Kurje oko je manje, okruglo, sa tvrdim jezgrom koje pritiska ka unutra, zbog čega zaboli čim pritisneš baš tu tačku. Oba nastaju od iste obuće koja pravi i vodene žuljeve, samo sporije, mesecima umesto za jedno popodne.

Kako da nova obuća ne pravi žuljeve?

Kreće se od broja, i to ne onog koji nosiš godinama po navici. Stopalo ima i dužinu i širinu, a menja se s godinama, trudnoćama i kilogramima. Izmeri ga uveče, kad je najveće, po postupku iz teksta kako pravilno izmeriti gazište.

Novu obuću razgaži polako, prvih dana po sat ili dva, pa tek onda celu smenu. Tako se ne navikava samo cipela nego i koža, koja na blago i ponovljeno trenje odgovara time što malo odeblja. Razgaziti se, doduše, može samo koža. Plastika i sintetika ostaju kakve jesu, pa plastična obuća koja žulja u radnji žulja i za mesec dana.

U istraživanju na 203 planinara oni sa mokrim čarapama imali su skoro dvostruko veći rizik od žuljeva, a da li je čarapa od pamuka ili sintetike nije pravilo nikakvu razliku. Zato je rezervni par čarapa u torbi pametniji potez od potrage za savršenim materijalom.

Da li anatomske klompe žuljaju?

Mogu, ako su pogrešnog broja, jer klompa nema ni pertle ni kaiš kojim bi se greška u veličini ispravila.

U klompi pravog broja dva najčešća žulja, na peti i na prstima sa strane, retko se javljaju. Otvoreni modeli nemaju zadnji deo koji bi trljao petu. Kod otvorenih i vazdušnih klompi i gornji deo je mekan, pa ne stiska palac i mali prst, zbog čega ih preporučujemo i ženama sa čukljevima.

Slaba tačka klompe je veličina, jer obuća bez kaiša na peti, kad je velika, klizi napred-nazad, a prsti se nesvesno grče da je zadrže, i odatle dolaze žuljevi na tabanu i na vrhu prstiju. Ako se dvoumiš između dva broja, izmeri stopalo pre porudžbine, umesto da uzmeš veći za svaki slučaj.

Nova klompa može prvih dana da se oseti drugačije, dok se stopalo ne navikne na gazište, o čemu smo pisali u tekstu kako izabrati anatomske klompe. Ako te i posle nedelju dana žulja na istom mestu, broj ili oblik ti ne odgovaraju, a to se rešava zamenom.